Hibridni  „Topli fim“ Dragana Jovićevića premijerno u Solunu

Dugometražni hibridni „Topli film“ imaće svoju svetsku premijeru 10. marta 2024. godine u okviru zvaničnog programa Međunarodnog festivala u Solunu. Nastanak filma podržao je Filmski centar Srbije (FCS), a projekat ovog filma pobedio je na petoj radionici dokumentarnog filma u organizaciji Udruženja DokSrbija.

Scenarista i reditelj Dragan Jovićević ističe da  je rad na „Toplom filmu“ počeo je još 2016. godine, i to s daleko nižim ambicijama i očekivanjima od onoga što je postignuto. „Kao neko ko se bavio ponovnim iščitavanjima različitih fenomena u jugoslovenskoj, a zatim i srpskoj kinematografiji, kroz teorijske radove koje sam objavljivao, počeo sam tako i istraživanje na temu kvir likova u domaćem filmu, kroz različite dekade, počev od najranijih uradaka odmah nakon Drugog svetskog rata, što sam sve postepeno oblikovao u filmski scenario. To istraživanje je dovelo do neverovatnog zbira od više od 65 filmova, u kojima se pojavljuju likovi čija bismo ponašanja, u različitim varijetetima, podveli kao kvir.“

Jovićević je tokom svog istraživanja primetio da, uz izuzetke kao što su filmovi Želimira Žilnika („Lijepe žene prolaze kroz grad“, „Marble Ass“, „Kenedi se ženi“…) ili „Parade“ Srđana Dragojevića, pravih kvir filmova, kakvi su danas posebno popularni u svetu, kod nas nije bilo. Priče o ljubavi dvojice muškaraca ili dve žene kao centralne, prosto su bile skrajnute. Ova spoznaja je poslužila kao početna ideja-vodilja za nastanak „Toplog filma“.

„Stoga sam iskoristio sporadične pojave kvir likova“, ističe Jovićević, „sa ciljem da pružim širu priču o našem društvu i njegovim promenama kroz turbulentna istorijska razdoblja za nama. Šta su njihove pojave značile šezdesetih godina u filmovima crnog talasa? Zbog čega su bili tako karikirani u filmovima tokom osamdesetih? Da li u današnjoj kinematografiji postoji jedna vrsta (auto)cenzure, kada su kvir teme u pitanju i kako dolazi do njihovog oslobađanja?“

U „Toplom filmu“ je obrađeno i kroz bogatu arhivsku građu zastupljeno čak 37 naslova. U igranim delovima filma glavne uloge tumače Đorđe Mišina i Đorđe Galić. Jovićević objašnjava: „Od početka mi se činilo da arhiva i intervjui čine takav koncept isuviše edukativnim i televizijskim, te sam hteo da dodam jedan pun filmski potencijal paralelnom pričom koja prati to istraživanje, a koju vode dvojica glumaca, koji tokom filma glumačkom igrom otvaraju teme homofobije u našem društvu i, samim tim, kinematografiji.“

Dragan Jovićević, do sada pre svega poznat kao novinar, urednik i publicista, napisao je, producirao i režirao „Topli film“. Uz Jovićevića, producenti su Nataša Pavlović (koja je i montažerka filma) i Predrag Azdejković (kuće: Pogon, Greifer, Merlinka). Direktori forografije su Nebojša Vasić i Aleksandar Jovanović, kompozitor je Nenad Jelić, a za zvuk je zadužen Filip Verkić.

Jovićević je prezadovoljan radom na filmu i posvećenošću ekipe. „Naš složen i zahtevan koncept ne bi ugledao svetlost dana da u njega nije verovala jedna mala a vrlo istrajna i posvećena grupa ljudi. U prvom redu Nataša Pavlović, producentkinja i montažerka, koja je srce ovog filma i bez čijeg ogromnog ulaganja, pre svega energije i znanja, ‘Topli film’ ne bi imao tako osobeni identitet.“

„Dvojica mladih glumaca Đorđe Mišina i Đorđe Galić praktično su sazreli tokom rada na ovom filmu, i od studenata početnika od pre nekoliko godina, stasali su u prave glumce, te mi je bilo drago što sam paralelno s radom na filmu pratio i njihov profesionalni razvoj. Oni su filmu dali dušu i verujem da će publika to prepoznati.“

„Snimatelji Nebojša Vasić i Aleksandar Jovanović trudili su se svojski u kreiranju vizuelnog pripovednog stila, Nenad Jelić je dao novu dimenziju filmu sjajnom muzikom koju je komponovao, Milorad Glušica i Filip Verkić izveli su finalni autorski pečat u postprodukciji, a Predrag Azdejković kao producent odigrao je ključnu ulogu da film uopšte privedemo kraju, nakon toliko godina rada. Naravno, tu je još čitav niz ljudi, pre svega naših divnih sagovornika i vlasnika autorskih prava, koji su doreda svesrdno pomagali u realizaciji filma.“

Jovićević posebno ističe da se u „Toplom filmu“ poslednji put pojavljuje ovdašnji pionir „kvir estetike“, scenarista i reditelj Milan Jelić, „Almodovar pre Almodovara“ i autor kultnog filma „Bubašinter“, kome naša kinematografija još uvek nije odala priznanje kakvo je zaslužio za čitav opus koji je ostavio.

„Topli film“ je u zvaničnoj selekciji filmskog festivala dokumentarnog filma u Solunu, koji je jedan od najznačajnijih tog tipa u Evropi. Sem toga, biće dostupan i na marketu, te se Jovićević nada da će to pomoći u tome da „Topli film“ nastavi festivalski život.  Jovićević zaključuje: „Ja i čitav tim bismo voleli da vidimo naš dokumentarac na što više svetskih festivala, jer nam se sada čini da smo uspeli da izvedemo jedan originalan koncept. Pitanje je u kojoj drugoj zemlji bi ista priča mogla da se ispriča na ovaj način.“

Đorđe Bajić